Special
Preuzeto sa www.izudaraga.blogger.ba
- radjeno uz moju asistenciju - sektora gramatike i standardizacije- ja se reklamir'o...i reklamirali integrala coru...
Novi jezik u BH školama (special)
Prije nego što počnem s budalaštinama jedna reklamica: Eh, 'vako, jedan moj dobar jaran, integral po profesiji je otvorio blog http://kafanakodchore.blogspot.com pa checkirajte. Jes' da je integral al dobar je momak, npr. ne može odvrnuti pivu al zato dobro zna kolko za to treba snage i obrtaja, ne zna na kojoj tribini stoje Željini navijači al zato zna koliko ih ima, ne zna svirat gitaru al zato beton zna koliko ima tonova i za razliku od ostalih integrala on vidi sve čak na 70 metara.
Eh, prvi put u kratkoj istoriji ovog bloga post pišem u saradnji s nekim. Drugi autor je Misericord http://proudtobestoka.blogger.ba/, čovjek koji je sa 16 godina tenkom ušao u Central cafe, zgazio 20 pedera i naručio kafu jer je bio maloljetan za pivu. Post je posvećen jednom jezičkom fenomenu koji je brzo zahvatio cijeli prostor Kantona Sarajevo, posebno naBistirku, naVratniku, naDobrinji, nAlpašinom, itd. Post ćemo objaviti obojica.
AZIK JENJO
Azik Jenjo, pored bosanskog, srpskog, hrvatskog, šatrovačkog hercegovačkog, istočnjačkog, krajiškog i zeeničkog ozbiljno pretenduje na mjesto jednog od konstitutivnih jezika koji bi se učio u školama, a koji bi ujedinio svih 17 naroda u BiH, računajući elfove i druide. Razlika izeđu bosanskog, srpskog i hrvatskog gotovo da i ne postoji dok je između hercegovačkog i krajiškog ogromna razlika. Na primjer, na hercegovačkom rečenica „Jarane sinoć smo gledali tekmu u popili gajbu pive“ bi izgledala ovako:
Braata, siinoć smo gleedali teekmu i poopili gajbu piive maajke mi
Dok bi na krajiškom to izgledalo drugačije:
Buog te jara, sinoć smo gluedali tuekmu i puopili guajbu pivi
Ajd da ne peglam. Jezik Azik Jenjo je nastao na jednom od šanerišta Švrak'nog. Kad bi došla murija da trkelja raju morao se skontati neki kod (da ga ni njemačka Enigma nemore provalit') kako bi se povjerljive informacije mogle reći bez rizika od hapšenja, na primjer Aci banjo atru vunjo eto atova dronjo.
Jezik je u teoriji jednostavan dok se praktično treba vježbati. Osnova azik Jenjo je da:
Uzmete riječ, na primjer „kifla“, izdvojite prvi slog (ki – fla) zamjenite slično kao u šatrovačkom (fla – ki), na početak ostatka riječi koju ste stavili na prvo mjesto (fla) stavite slovo „A“ (a – fla) a na kraj prvog sloga koji ste stavili na drugo mjesto (ki) stavite „NJO“ (ki – njo). Sada sastavite riječ i dobićete „AFLA KINJO“. E sad je samo na vama da vježbate, govno – avno gonjo, kontaš – antaš konjo, Željo – aljo Ženjo, pitar – atar pinjo, Kenan – anan Kenjo, slika – aka slinjo...
Zapravo, ako vam ovaj primjer djeluje malo konfuzno radi velikog broja zagrada – gramatički sektor za standardizaciju jezika će to objasniti na najjednostavnijem primjeru – koji se i u izvornoj varijanti pojašnjavanja funkcioniranja Švračkog Šatrovačkog. Primjer je u riječi debil. Umjesto prva dva slova stavljate slovo A (slovima: A) – dakle Abil, a na slova koja ste izuzeli(-de) dodajete nastavak njo. Tako da se debil na Švrak'nom kaže Abil denjo.
Pošto je ovaj jezik nastao na Švrak'nom, nije potrebno poznavati pravopis – da vas neko neb' prebio jer hoćete biti načitani onih knjiga.
Kao što je kolega Izudaraga naveo, sve je stvar vježbe. Tokom vježbanja će te naići na par poteškoća pri izgovaranju riječi i imena koje počinju na slovo A.
Sektor za standardizaciju jezika se usaglasio da riječi i imena kao što su : alat, Adnan, Afrika, aceton i sl. Podliježu glasovnoj promjeni nepostojano -a. Pravila te promjene su sljedeća:
- Podlijelite riječ na slogove : Af – ri – ka
- uzmete pretposljednji samoglasnik u riječi i nastavak iste – dakle –ika
- na preostala slova osim A (koje je nepostojano) dodate nastavak –njo
Dakle, Afrika će biti Ika franjo, Adnan bi bio An dnanjo itd.
Pošto izuzeci potvđuju pravila, te se radi stilskog izgleda riječi moraju izvršavati neke korekcije, ima još jedna – posljednja glasovna promjena koja se zove jeboznačenje.
Ona funkcioniše na individualnom nivou, iz razloga što postoje bolesni mozgovi kojima će svašta pasti na pamet. Da pojasnimo: riječ feget je ona stranjska riječ – prevedena na jezik sa Švark'nog bi zvučala: Aget fenjo. Primjenimo li jeboznačenje ista riječ će se izgovarati: Agent fenjo.
Posljednja stvar će biti upozorenje, radi vašeg zdravlja. Nije ni u kom slučaju preporučljivo koristiti duge riječi, riječi koje samo kulture mogu definirati, riječi višestrukog značenja, te izrazima kojima da se gađate i tenk bi prevrnuli (kao recimo korespondencija, deduktivizam, antagonizam, navalentno...). Zašto? Zato što ti izrazi ne postoje na Švrak'nom, i da vas neb' neko prebio bezze. Ovim jezikom se ni u kom slučaju ne smiju koristiti osobe kojima je Hezbolah šal (arafatka op.a) modni detalj.

